Ljubiteljima likovne umjetnosti predstavljena su 32 djela 30 autora iz cijele bivše Jugoslavije, koje će Gradiščani moći da vide do 10. decembra.

Izložbu je otvorila direktor Centra za kulturu i sport Srbac Svjetlana Kusić.

Ova izložba slika je prethodno održana od 5. do 27. novembra ove godine u italijanskom gradu Piove di Sako, u prisustvu brojnih predstavnika javnog i kulturnog života ovog grada, sa načelnikom Alesandrom Markolinom, kao i načelnikom opštine Srbac Živkom Mikulićem na čelu.

Postavka slika u gradu Piove di Sako bila je prvi javni izlazak postavke slika sa Bardače u neku od zapadnoevropskih zemalja.

D. J. („Glas Srpske“, www.glassrpske.com)

Dok su ekipe pripremale specijalitete, građani su mogli da degustiraju stara jela narodne kuhinje ovog kraja, koja su bila izložena u motelu „Bardača“, pratiti kulturno-zabavni program i družiti se s rodbinom i prijateljima uz hladno pivo i druge napitke.

Nakon bodovanja od strane stručnih žirija, proglašene su najuspješnije ekipe kojima je direktorka Turističke organizacije Srbac, Danka Kojić, uručila diplome, pehare i prigodne poklone kao što su kotlići i dagare.

Prvo mjesto u pripremanju jela od piletine osvojila je ekipa „Liga bez briga“ iz Srpca, drugo mjesto ekipa motela „Hrast“ Srbac, a treće mjesto pripalo je ekipi „Studenti“ iz Banje Luke.

Najuspješnija u pripremanju ribljeg paprikaša bila je ekipa Srednjoškolskog centra „Petar Kočić“ Srbac, koja u svom sastavu ima Ugostiteljsku školu, drugo mjesto zauzela je ekipa Doma zdravlja Srbac, a treće ekipa „Kladari“ iz Kladara.

U navlačenju konopca pobjednik je bila ekipa Policijske stanice Srbac, drugo mjesto osvojila je ekipa „Dule komerc“ Srbac, a treće ekipa „Jesmo i bićemo fini“, takođe iz Srpca.

- Cilj ove manifestacije bio je da kroz turizam promovišemo dva opštinska privredna brenda – piletinu i ribu. Opština Srbac ima preko 200 farmi u kojima se godišnje utovi preko deset miliona brojlera. Imamo i konzumnu ribu iz bardačkog ribnjaka, u kojem se godišnje proizvede preko 600 tona šarana, amura i druge ribe – rekla je Danka Kojić i najavila da će ova manifestacija s još bogatijim sadržajima biti nastavljena i narednih godina.

Organizator manifestacije bila je Turistička organizacija Srbac, a generalni sponzor Opština Srbac.

Ljiljana Koščica („Fokus“, www.fokus.ba)

Iako je magistrirala na odsjeku grafika 2006. godine, kaže da podjednako voli i grafiku i slike. U posljednje vrijeme se najčešće bavi apstraktnom umjetnošću koja teži čistoj ekspresiji oblika, linija i boja i tematskoj neodređenosti.

- Slike koje sam uradila na Bardači imaju elemente geometrijske apstrakcije, ali prije bih rekla da se radi o poluapstrakciji sa motivima prirode koji se jasno naziru – dodala je Kekićeva.

Na Bardači vrijedno radi i magistar primijenjenih umjetnosti iz Beograda Nikola Grulović, koji trenutno živi u Banjaluci. Diplomirao je na Akademiji umjetnosti u Banjaluci, smjer slikarstvo, a poslije toga magistrirao je zidno slikarstvo u Beogradu. Završio je specijalizaciju za grafički dizajn, a trenutno priprema doktorat fotografije. Umjetnik, u pravom smislu riječi.

Najveću inspiraciju mu je predstavljao mikrosvijet Bardače, a naročito insekti, koji su našli svoje mjesto ne samo na platnu, već i na komadima drveta.

- Svi smo oduševljeni ljepotom, a naročito atmosferom ovog kraja. Cijeli kraj odiše neobjašnjivom svježinom i vedrinom. I što je jako važno, sastav slikara na Bardači je iznad svih očekivanja – kaže mladi beogradski slikar.

Vizuelno

- Godinama sam radio kao fotograf za nekoliko dnevnih listova u Srbiji i uspješno kombinujem slikarstvo sa fotografijom, koja ima veliki uticaj na razvoj vizuelne umjetnosti. U slikanju najčešće koristim akriliku, plastiku i sintetiku – kaže Nikola Grulović.

Dejan Jovičić („Glas Srpske“, www.glassrpske.com)

ukupno upecano 285.64kg
broj upecanih riba 114
prosječna tezina 2.5kg
najveća riba amur 11.10kg CT Elements bait-Sarajevo

Konačni rezultati II kola :

Ekipa——————————kg——-bodova—sektorski plasman
1.A5-Stuka-Velika Kladusa———63.86———-5————-I
2.B4-Stanlio&Olio-Crnjelovo———32.12———5————–I
3.A3-Ribosport-Tuzla—————-44.06——–4————–II
4.B3-Elements Bait-Sarajevo——–27.66——–4————–II
5.A2-Jezero-Brcko——————32.14——–3————–III
6.B5-Bet Live-Busovaca————-26.82——–3————–III
7.B1-Kiko-Crnjelovo—————–24.16——–2————–IV
8.A4-Trend-Banja Luka————–18.88——-2—————IV
9.B2-Fog-Kiseljak——————-13.48——–1—————V
10.A1-Kiseljak-Kiseljak—————2.46———1—————V

Poredak poslije dva kola:

Ekipa—————————–Bodova——Najbolji plasmani—–ukupno kg
1.Elements Bait-Sarajevo————9—————I,II————-172.20
2.Stuka-velika Kladusa————–9—————I,II————-125.58
3.Kiko-Crnjelovo——————–7—————I,IV————236.26
4.Stanlio&Olio-Crnjelovo————-6—————I,V————-43.76
5.Ribosport-Tuzla——————–6—————II,IV———–137.74
6.Trend-Banja Luka——————6————–II,IV————122.84
7.Jezero-Brcko———————-6————–III,III————47.08
8.Kiseljak-Kiseljak——————–4————–III,V————-98.18
9.Bet Live-Busovaca—————–4————–III,V————72.90
10.Fog-Kiseljak———————-3————–IV,V————-27.84

Izvor: Bistro BiH, www.bistrobih.ba

Nije krio svoje oduševljenje ambijentom Bardače i gostoprimstvom domaćina, a svoj boravak je pretvorio cjelodnevne obilaske Bardače sa foto aparatima i opremom. Bardaču je prošao uzduž i poprijeko, pješke i u čamcu, satima je čekao zamaskiran da što bolje priđe pticama… Tih dana je nastalo mnogo sjajnih fotografija koje možete pogledati u našim foto-galerijama.

Aleksandar je najavio novi dolazak tokom zime, kada planira napraviti još mnogo fotografija u potpuno drugačijem, zimskom ambijentu Bardače.

Detaljnije u našim foto galerijama:

Ptice, septembar 2010.

Bardača, septembar 2010.

Gastro fest 2010.

Sport i rekreacija, septembar 2010.

Ribolov, septembar 2010.

Motel „Bardača“, septembar 2010.

Ekipe su odmjeravale snage u spremanju specijaliteta od piletine, te ribljeg paprikaša, što su gastronomski brendovi srbačke opštine.U ovoj lokalnoj zajednici ima više od 200 peradarskih farmi u kojima se godišnje utovi 10 miliona pilića, a u bardačkom ribnjaku, površine 650 hektara, godišnje se proizvede oko 100 vagona šarana, amura, tolstolobika, soma i štuke.

Prvo mjesto, među tridesetak ekipa koje su pripremale riblji paprikaš, po odluci stručnog žirija, osvojila je ekipa Doma zdravlja Srbac, kojoj je pehar i pribor za pripremanje ovog jela uručila direktorka Turističke organizacije Srbac, Danka Kojić.

U pripremi specijaliteta od piletine, među 23 ekipe, najuspješnija je bila ekipa „Kokošari“ iz Nožičkog, dok su drugo i treće mjesto osvojile ekipe „Liga bez briga“ sa specijalitetom „Piletina na naš način“ i Mladi socijaldemokrati Srpca s neobičnim jelom „Kraljica godine“.

- Koleginice Jovana, Biljana, Anđela i ja pripremale smo riblji paprikaš s dvije vrste ribe, šaranom i amurom, s dosta začina, tako da je jelo bilo veoma pikantno. Srećne smo zbog osvojenog prvog mjesta i sigurno ćemo i sljedeće godine pokazati da su žene u kuhinji nenadmašne – rekla nam je  Zorica Stanetić, član ekipe Doma zdravlja Srbac.

Direktorka Turističke organizacije Srbac zahvalila je svim ekipama na uloženom trudu, a naročito na vrsnim kulinarskim vještinama, zbog kojih su članovi žirija imali zaista mnogo posla.

- Naročito jaka konkurencija bila je u pripremi ribljeg paprikaša, i to s razlogom, jer je Bardača nadaleko poznata po svojim ribnjacima i vrhunskim majstorima kuhinje – rekla je Kojićeva.

Za vrijeme ove manifestacije posjetioci su imali priliku da ispred motela „Bardača“ isprobaju razne specijalitete tradicionalnih jela naroda ovog kraja, ali i da učestvuju na okruglom stolu posvećenom pripremi, pečenju i čuvanju domaće rakije. Svoja znanja i iskustva u pripremanju rakije zainteresovanim posjetiocima prenijeli su Mirko Krnjaić iz Kozarske Dubice, Milutin Bogosavac iz Srpca i Vojislav Đudurović iz Prnjavora.

Izvor: Ljiljana Koščica („Fokus“, www.fokus.ba)

U kulturno-zabavnom dijelu programa nastupiće folklorni ansambl Kulturno-umjetničkog društva „Mladost“ iz Zalužana i folklorna sekcija „Mladost“ iz Razboja.

Na prvoj sjednici Organizacionog odbora, koja je održana početkom sedmice, odlučeno je da kotizacija po takmičarskoj ekipi iznosi 20 konvertibilnih maraka, a ekipe će dobiti lokaciju sa tendama, materijal za spravljanje ribljeg paprikaša i specijaliteta od piletine te drvo za loženje vatre.

Očekuje se da će i ove godine Gastro festu prisustvovati nekoliko hiljada posjetilaca iz srbačke i susjednih opština.

Organizator manifestacije je Turistička organizacija opštine Srbac a generalni pokrovitelj opština Srbac.

Izvor: www.facebook.com/#!/event.php?eid=146605668706042&ref=ts

Ovaj austrougarski stručnjak je na prijedlog tadašnjeg austrijskog ministra Benjamina Kalaja razvio organizovanu proizvodnju ribe u osam bazena. Iskoristivši svoja pozitivna iskustva iz Pruske i Šlezije, a naročito povoljan reljef, klimu i bogatstvo voda ovog područja, u iduće dvije decenije zabilježio je značajan poslovni uspjeh.

Naslijedio ga je njegov sin Artur, koji je proširio proizvodnju i zaposlio lokalnu radnu snagu, dajući snažan doprinos razvoju privrede ovog regiona.

Proizvodnjom ribe na Bardači danas upravlja preduzeće „Agroimpeks“, koje u svojih 11 jezera uglavnom uzgaja tri dominantne vrste – šaran, amur i tolstolobik, a veoma su zastupljeni i som, štuka i smuđ.

- Od 377 hektara prije Prvog svjetskog rata, ribnjak se proširivao, dograđivao i modernizovao, da bi danas dostigao površinu od 657 hektara. Početna proizvodnja se kretala od 80 do 130 tona godišnje, a 1981. godine ostvarena je rekordna proizvodnja od čak 850 tona – kaže srbački istoričar Danilo Košutić.

Ribnjaci su blagotvorno uticali na razvoj flore i faune, razvila se bujna vegetacija, a u sve većem broju su počele pristizati raznovrsne ptice gnjezdarice, selice i zimovalice. Bardača je postala jedno od najvažnijih prirodnih staništa u BiH, što je i zvanično priznato od strane Sekretarijata Ramsarske konvencije iz Švajcarske, koje je 2007. godine ovaj barski rezervat proglasilo za svjetsku močvaru od međunarodnog značaja.

Na 3.500 hektara zemljišta danas obitava oko 280 biljnih vrsta, a kroz istoriju je na Bardači svoj dom pronašlo više od 200 vrsta ptica, od kojih su najbrojnije galebovi, bjelobrada čigra, divlja patka, čaplja, šljuka i kormoran.

Veliko bogatstvo životinjskog svijeta uticalo je i na pojavu krivolovaca i lovokradica, što je u određenoj mjeri pogodilo faunu ptica, ali tu se ipak pokazala dobra strana privatizacije jer je lov i krivolov na privatizovanoj površini značajno suzbijen.

Bardača danas nudi čitav spektar aktivnosti na kopnu i vodi, čime se otvara mogućnost za dinamičan i prosperitetan razvoj turizma.

U okviru ovog rezervata smješten je Sportsko-rekreacioni centar površine pet hektara, koji je tokom ljeta rekonstruisan i raspolaže sa brojnim sadržajima, kao što su veliki bazen olimpijskih razmjera, dječiji bazen, odbojkaško igralište u pijesku, košarkaški i fudbalski teren, staza za šetnju između jezera i prostor za kampovanje i roštiljanje.

- Naš centar raspolaže sa motelom od 22 sobe i dva apartmana, a tu je i kongresna sala, sala za seminare, svadbeni salon i restoran sa 400 mjesta. Ovdje se mogu poručiti čuveni bardački specijaliteti, kao što su riblja čorba, prženi, pohovani i pijani šaran i šaran na šišu, smuđ i štuka u kajmaku, som sa roštilja i još mnogo toga – kaže menadžer Centra Siniša Milošević.

Menadžment Centra instalisao je brojne ležaljke i suncobrane oko bazena, uredio obližnji kafić i izgradio igraonicu za djecu, što je dodatno privuklo brojne posjetioce iz srbačke i susjednih opština.

- Samo pedesetak metara od bazena za kupanje nalazi se i jezero za pecanje površine oko pola hektara, koje je omiljeno sastajalište sportskih ribolovaca. Ovdje trenutno uređujemo obalu i postavljamo platforme za pecanje jer razmišljamo o organizovanju ne samo domaćih već i međunarodnih takmičenja u pecanju udicom na plovak – kaže Milošević.

Bardača je već decenijama poznata po brojnim turističkim i kulturno-zabavnim manifestacijama, od kojih se posebno izdvaja „Gastro fest“, kao sajam kulinarskih specijaliteta i zdrave hrane.

- Bardača se promoviše kao neprocjenjivo prirodno blago, koje je nekada bilo poznato kao jedno od najpoznatijih prirodnih rezervata u cijeloj Evropi – kaže direktorica Turističke organizacije Srbac Danka Kojić i dodaje da će ovogodišnji „Gastro fest“ biti organizovan 5. septembra.

Opština Srbac finansijski podržava i tradicionalnu likovno-ekološku koloniju „Bardača – Srbac“, koja se organizuje od 1984. godine i predstavlja jednu od najstarijih i najpoznatijih kulturnih manifestacija ovakve vrste u zemlji.

Bardača je svake godine domaćin i najpoznatijim pjesnicima iz cijele Srpske, koji se na ovom mjestu okupljaju u okviru tradicionalne manifestacije „Književni susreti Srbac – Bardača“, a od 2008. godine ovdje se tradicionalno organizuje sedmodnevni kamp mladih volontera Crvenog krsta RS.

Izvor: Dejan Jovičić („Glas Srpske“, www.glassrpske.com)

Izuzetno uvjerljivoj pokaznoj vježbi prisustvovali su predstavnici Ministarstva za porodicu, omladinu i sport RS, CK RS, CK iz Hanovera, predstavnici opštine Srbac i brojnih donatora.

- Ono što sam vidio na Bardači čini me srećnim. Mladi aktivisti CK tako su vjerno proigravali situacije u kojima se mogu zateći kao što su požari, poplave, zemljotresi, saobraćajni udesi i slično. Ostaje mi jedino da im, uz čestitke, obećam da će CK RS ovu aktivnost podržati i naredne godine – rekao je generalni sekretar CK RS, Svanimir Đokić.

S mladima su u kampu radili instruktori CK Srbije iz Rume Milan Lupšić i Kovina Natalija Gaković.

Posebnu pažnju posvetili su borbi protiv trgovine djecom, djevojkama, ljudskim organima, seksualnom iskorištavanju, ali su mlade savjetovali i kako da se ponašaju kada putuju van granica svoje zemlje.

- Potrebno je da lična dokumenta iskopirate u nekoliko primjeraka i da ih stavite na različita mjesta, pod tepih, u torbu, ormar, a original obavezno nosite sa sobom. Plan putovanja obavezno reći roditeljima i bliskim prijateljima, kojima se po pravilu treba javljati uvjek u isto doba dana. Ukoliko ste u opasnosti javite se dogovorenom šifrom, kao na primjer „mama, srećan ti rođendan“ i uvjek imajte kod sebe broj telefona naše ambasade u zemlji u koju putujete – objasnio je Lupšić učesnicima kampa.
Za najbolje učesnike ovogodišnjeg kampa proglašeni su Maja Cvijanović i Ivana Sekulić, obje članice mladih CK Srbac, kojima je upravnik kampa Igor Jovičić uručio posebno priznanje.

Izvor: Ljiljana Koščica („Fokus“, www.fokus.ba)

Poslije dolaska stručnjaka Prirodno-matematičkog fakulteta Banjaluka utvrđeno je da se radi o sjevernoameričkoj mekooklopnoj barskoj kornjači (Apalone spinifera), čije je stanište u barama Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Meksika.- Radeći u ribnjaku ugledali smo neobičnu kornjaču bez oklopa, koja je bila duplo veća od domaćih, što nam je bilo jako čudno. Stavili smo je u poseban bazen za vodu i o tome obavijestili rukovodstvo firme. Poslije smo je izveli napolje i uvjerili se da se vrlo spretno i okretno kreće kroz prirodu, što nije baš uobičajeno za domaće kornjače – kaže Ljubiša Marić, koji je zajedno sa radnim kolegom Jovanom Dumonićem pronašao ovu neobičnu životinju.

Diplomirani biolog Branislav Gašić, koji radi kao viši kustos u Muzeju RS Banjaluka, kaže da je kornjača u Bardaču vjerovatno stigla iz akvarijuma nekog nesavjesnog građanina, budući da se ovakve vrste gmazova mogu uzgajati i kao kućni ljubimci.

- Ova vrsta kornjače je agresivan mesožder koji može narasti i do 35 centimetara. Ima kožast oklop i hrani se ribama, žabama i drugim barskim životinjama – kaže Gašić.

On dodaje da bi nezvani gost iz Sjeverne Amerike mogao ugroziti floru i faunu ramsarskog područja Bardače, koja je 2007. godine proglašena za svjetsku močvaru od međunarodnog značaja.

- Ako je u ribnjak ubačeno nekoliko ovakvih kornjača i ako je već počelo njihovo razmnožavanje, to bi imalo štetne posljedice po riblji fond u bardačkim jezerima – dodao je Gašić.

Kao primjer naveo je žabu krastaču koja je ubačena u Australiju, gdje se namnožila do te mjere da biolozi i ekolozi imaju težak zadatak da ponovo uspostave ravnotežu u zaokruženom eko-sistemu.

Studenti

Sjevernoamerička kornjača će i dalje ostati u prostorijama Prirodno-matematičkog fakulteta Banjaluka, gdje će biti izložena na uvid studentima biologije.

Izvor: Dejan Jovičić („Glas Srpske“, www.glassrpske.com)